Džordž Orvel

ŽIVOTINJSKA FARMA


lektira ŽIVOTINJSKA FARMA

ANALIZA LEKTIRE

Na jednoj farmi domaće životinje shvataju da njihovom gospodaru služe samo za iskorištavanje. Znaju da se on prema svakoj od njih odnosi brutalno, jer će svaka da poživi onoliko dugo dokle on može da ubira korist od njihovog rada i dobija hranu od njihovog mesa. Shvataju da je čovek koji odlučuje o njihovim sudbinama, ustvari, njihov najveći neprijatelj. Zato one ubrzo podižu pobunu i nakon borbe oslobađaju farmu od gospodara koji beži odatle. Životinje konačno mogu da uživaju srećne u stečenoj slobodi jer je sada cela farma samo njihova ali...
...to ne znači da je diktaturi i samovolji pojedinaca koji žele da gazduju zaista došao kraj!
Ovaj roman je alegorija na Oktobarsku revoluciju koja se 1917 godine podignuta u Rusiji. Džordž Orvel ga je uperio direktno protiv Staljinove diktature gde ga poredi sa pokvarenom i prepredenom svinjom, koji uz pomoć svojih poslušnika zavodi strahovladu i sprovodi zločine.
Ipak, u širem smislu, ovaj roman je priča o svim vladarima-tiranima, koji su posle dolaska na vlast postajali okrutni prema svojim podanicima, apsolutističkim oduzimanjem slobode i iskorištavanjem svega što ovi imaju.
Roman obiluje mnogim ironičnim i ciničnim citatima, koji su nastali prekrajanjem i zloupotrebom sedam glavnih zapovesti životinjske farme, donesenih nakon što su životinje oslobodile farmu od ljudi i izvojevale slobodu. U početku su one glasile ovako:
1. Kogod ide na dve noge, taj je neprijatelj.
2. Kogod ide na četiri noge, ili ima krila, taj je prijatelj.
3. Nijedna životinja ne sme da nosi odelo.
4. Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu.
5. Nijedna životinja ne sme da pije alkohol.
6. Nijedna životinja ne sme da ubije bilo koju drugu životinju.
7. Sve životinje su jednake. "
Ali kada su ona prekrojena da bi se opravdala samovolja i vlast svinja, i to od strane istih, one su izgledale ovako:
"Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu - SA ČARŠAVIMA"
"Nijedna životinja ne sme da pije alkohol - PREKO MERE"
"Nijedna životinja ne sme ubiti drugu - BEZ RAZLOGA"
" Sve životinje su rođene jednake - ALI SU NEKE JEDNAKIJE OD DRUGIH."

Tu su i velika obećanja koja su svinje davale da bi ih ostale životinje izabrale za vođu:

"Glasaj za Snoubola i trodnevnu radnu nedelju".
Ili:
"Glasaj za Napoleona i pune jasle"

Svinje su čak i svoju nesposobnost, izokrećući istinu, pretvarale u svoje zasluge.Na primer:

”Mi smo samo osvojili ono što smo i pre imali” - reče Bokser.
”U tome i jeste naša pobeda” - odgovori mu svinja Skviler.

Postojala je i rečenica kojima su svinje sve ostale životinje držale pokorne u strahu a to je pretnja od povratka vlasti čoveka nad farmom:
"Zar hoćete da se Džouns vrati?!"

UKRATKO PREPRIČANA LEKTIRA




LEKTIRE © elektronska knjiga